Kretanje nekad i danas
Naše je tijelo stvoreno da se kreće. Naše tijelo želi pokret.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, tjelesna aktivnost je „svaki pokret tijela koji se izvodi aktivacijom skeletnih mišića i koji zahtijeva potrošnju energije“. Prema tome, kad govorimo o tjelesnoj aktivnosti, ne govorimo samo o treninzima u teretani ili trčanju. Svako kretanje koje činite u danu, od hodanja po stanu, do odlaska na posao, čišćenja… svaki taj pokret zadovoljava našu primarnu potrebu tijela da bude aktivno.
Ako gledamo davno u prošlost, kretanje je značilo preživljavanje. Prije samo 50 godina, tjelesna aktivnost bila je dio svakodnevice. Od toga da je većina poslova zahtijevala tjelesni napor do toga da nije bilo toliko prijevoznih sredstava, od automobila, liftova pa sve do romobila.
Danas, napretkom tehnologije, olakšali smo si živote, ali i značajno smanjili potrebu za kretanjem. Došli smo do toga da je fitness industrija postala jedna od brzo rastućih industrija. Razmislite koliko se teretana i fitness centara otvorilo u zadnjih 10 godina? Oni zapravo prodaju pokret. Upravo nam to pokazuje da je potreba za pokretom tražena, i danas smo spremni plaćati kako bi se kretali.
Što se događa ako ne zadovoljavamo potrebu za kretanjem?
Ako je naše tijelo stvoreno za kretanje i mi ne zadovoljavamo tu potrebu, ima li to neke posljedice?
Statistike pokazuju da 1 od 4 odrasle osobe i 3 od 4 adolescenta (od 11 do 17 godina) ne zadovoljavaju preporučene standarde za fizičku aktivnost WHO-a. U Hrvatskoj 88 % osoba dječje dobi, 19 % adolescenata, 16 % osoba odrasle dobi (18 – 64 g.) te svega 6 % osoba starije životne dobi (>65 g.) obavlja fizičku aktivnost u skladu s preporukama SZO-a.
Molim vas da još jednom pročitate gornje podatke. 19% adolescenata i 16% osoba odrasle dobi se “dovoljno” kreće. Što je s ostalima? Prema ovome možemo vidjeti da definitivno ne zadovoljavamo preporučene standarde.
Ako je naše tijelo ima potrebu da se kreće, onda je jasno da manjak kretanja mora imati neke posljedice.
Usporedite to s potrebom za spavanjem. Kada nam ta potreba samo jednu noć nije zadovoljena, osjećamo se psihički loše, a ako se duže vremena borimo s nesanicom, može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Ovo je ekstremna usporedba, ali može nam biti podsjetnik što se događa ako ne zadovoljavamo osnovne potrebe.
U ovom se tekstu ne usmjeravam na važnost kretanja kod djece. To je posebno važna tema koju ću zasebno obraditi. Samo kratka napomena za sve roditelje: kretanje je još važnije kod djece nego kod odrasnih te manjak kretanja ima negativnije efekte nego kod odraslih. Budite im uzor, učite ih od malih nogu navikama kretanja i aktivnom životu.
Kao što vidimo, s jedne strane imamo sedentarni način života i poražavajuće brojke tjelesno aktivnih osoba. S druge strane u zadnjih nekoliko godino možemo primijetiti sve veći porast problema mentalnog zdravlja. Sve više ljudi traži stručnu pomoć i sustav postaje preopterećen. Je li ovo povezano?
Povezanost definitivno postoji. Možemo vidjeti da su međunarodne smjernice za unaprjeđenje mentalnog zdravlja zadnjih godina počele naglašavati važnost uvođenja fizičke aktivnosti (Schuch i Vancampfort, 2021). Npr. u kliničkim smjernicama, “Royal Australian and New Zealand College of Psychiatrists” za poremećaje raspoloženja predlaže se da se fizička aktivnost uvodi kao rutinski dio terapije, čak i prije uvođenja farmakoterapije ili psihoterapije.
Prema tome, ako se fizička aktivnost uvodi kao dio terapije za mentalno zdravlje, ona definitivno možemo pričati o povezanosti manjka kretanja i povećanog rasta problema mentalnog zdravlja.
Napomena: tjelesna aktivnost nije zamjena za psihoterapiju. U slučaju da niste sigurni što vama treba, slobodno mi se obratite.
Što kažu istraživanja?
Istraživanja pokazuju da su osobe koje su tjelesno aktivne zdravije i imaju manji rizik od razvoja nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, pretilost… Međutim, u zadnje se vrijeme veliki fokus stavlja na istraživanja utjecaja na mentalno zdravlje.
Istraživanja pokazuju da tjelesna aktivnost povećava:
- otpornost na stres
- povećava osjećaj sreće i zadovoljstva
- pridonosi razvoju boljeg mišljenje o samome sebi (samopoštovanja)
- doprinosi očuvanju kognitivnih funkcija – pažnja, pamćenje, učenje
- pruža mogućnost za druženje i razvoj vještina važnih za svakodnevno dobro funkcioniranje
Osim toga, pokazuju se reducirani simptomi anksioznosti, depresije i niže razine stresa kod osoba koje su fizički aktivne. Istraživanja na studentskoj populaciji pokazuju da oni koji imaju problema s mentalnim zdravljem sudjeluju u manje fizičkih aktivnosti od studenata koji nemaju problema s mentalnim zdravljem (Eisenberg i sur. 2018., prema Jeftic i sur., 2023).
Što možemo zaključiti iz svega ovoga?
Sjetite se da je vaše tijelo stvoreno da se kreće. U današnjem tempu života često imamo mogućnost “izbjeći” kretanje i naša je odgovornost svjesno odabrati pokret.
Svakim odabirom kretanja nad nekretanjem – birate sebe i svoje zdravlje (tjelesno i mentalno).
Tips za dalje:
- Krenite s malim promjenama.
Možete krenuti od odabira stepenica umjesto lifta; šetnje umjesto auta ili javnog prijevoza; zamijenite kavu sa šetnjom prijateljem/icom.
2. Pronađete aktivnost u kojoj ćete uživati i stavite ju u tjedni raspored*.
Razmislite koja bi aktivnost vama odgovarala, danas možete pronaći razne opcije: od šetnji vani, plivanja, planinarenja, bicikla, yoge, pilatesa, treninga uz glazbu, trčanja, teretane, penjanja, raznih sportova, timskih i individualnih… (Ponekad mi klijenti kažu da se oni ne vole kretati. Ja smatram da to znači da još nisu pronašli pravu vrstu kretanja za sebe.)
3. Pazite da pri odabiru aktivnosti slušate vlastito tijelo i mogućnosti. Na taj način preveniramo ozljede i pretreniranost.
4. Ako ste roditelji, krećite se sa svojom djecom, budite im uzor. Provodite vrijeme vani s njima, upište ih na sportove. Pozitivno ćete utjecati na njihov tjelesni razvoj i mentalno zdravlje ali i pomoći im usvojiti zdrave životne navike.
Uživajte u kretanju!
Ivana Host, mag. psych.